„Bila je to njegova privatna poseta Beogradu i obojica su tada imali vrlo dobre utiske, javno su govorili o tome", navodi Pavićević. „Drugi je bio u Crnoj Gori, u manastiru Ostrog, kada je tu bio i mitropolit Joanikije - najviši predstavnik SPC u Crnoj Gori - i gde su samo potvrdili izuzetnu komunikaciju i usmerenje da Temeljni ugovor treba što pre da se potpiše". Joanikije je nasledio preminulog mitropolita Amfilohija, koji je imao važnu ulogu u protestima zbog Zakona o slobodi veroispovesti. Ustoličenje mitropolita Joanikija u septembru 2021. izazvalo je veliku buru u Crnoj Gori.
Berlinski proces je inicijativa budućeg proširenja Evropske unije zemljama Balkana, koji se često posmatra kao paralelan proces inicijativi Otvoreni Balkan. Ključna razlika je, međutim, što vlasti u Prištini žele da budu članice Berlinskog procesa, dok na sastanke regionalnih lidera Otvorenog Balkana ne žele da dolaze ni kao posmatrači. Zvanične posete - 5:0 za Crnu GoruAbazovićeva poseta biće peta poseta najvišeg crnogorskog zvaničnika Beogradu u poslednjih deset godina, piše RTCG. Milo Đukanović, tada premijer Crne Gore, u zvaničnoj poseti Beogradu bio je 2013.
Na pitanje da li odnosi mogu uopšte da se resetuju s obzirom da nije rešeno nijedno otvoreno pitanje, konkretno i izručivanje Svetozara Marovića, Abazović je u Beogradu rekao da postoje suprotni stavovi konkretno o tom pitanju i da ne može sve i odmah da se reši na jednom sastanku. Abazović je rekao da ne može da se pravi pritisak na Vladu Srbije, prenosi RTS. Autor fotografije, FonetPotpis ispod fotografije, Crnogorski premijer Dritan Abazović u Beogradu se prvo sastao sa Anom Brnabić, premijerkom SrbijePavićević navodi da je to „jedno od osetljivijih pitanja". Sve treba „prepustiti najvišim zvaničnicima Srbije i Crne Gore, a možda i ministarstvima pravde, da otpočnu komunikaciju, pa da vidimo dokle će to da ide", kaže.
„A koliko sam shvatio, sada se samo čeka najava datuma kada će biti potpisan, a mislim da će to biti veoma brzo". Abazovićev kabinet u utorak je saopštio da su radne grupe Vlade Crne Gore i SPC uskladile Nacrt Temeljnog ugovora. U njemu se navodi da Crna Gora priznaje kontinuitet pravnog subjektiviteta SPC i da jemči nepovredivost prava svojine i državine nad manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu, prenosi RTS. Abazović je prilikom posete Beogradu izjavio da je on on „premijer koji vodi evropsku i sekularnu državu, u kojoj će sve verske zajednice imati isti tretman". Od dolaska na vlast on se dvaput sastao sa patrijarhom Porfirijem, poglavarom SPC, prvi put uoči formiranja vlade.
Lutovac, međutim, kaže da „stvarno ne zna zbog čega bi to opterećivalo odnos sa Crnom Gorom". Važno je, kaže, da se države uvažavaju u međusobnim odnosima i potraživanjima. „Ako je to Crnoj Gori važno, trebalo bi da bude važno i Srbiji - to je najbolji način za građenje normalnih odnosa", navodi Lutovac. Pavićević očekuje i da ekonomija bude jedna od tema susreta, iako „ona možda ne izgleda kao da je u prva tri ključna pitanja".
godine, koja je potom preimenovana u Otvoreni Balkan. Članovi su Srbija, Severna Makedonija i Albanija, koje su poslednjih godina potpisale niz sporazuma o saradnji, pre svega u vezi sa olakšanjem uvoza, izvoza i kretanja roba. Očekuje se i da od 1. januara 2023. budu ukinute granične kontrole između tri zemlje. Međutim, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su i dalje van te inicijative. „Moja je procena, kao nekog ko ima formalnu poziciju savetnika ministra i potpredsednika Jokovića, da će Crna Gora pristupiti toj inicijativi", kaže Pavićević.
„U Crnoj Gori se mnogo priča o krizi koja se najavljuje od jeseni - cene svih ključnih proizvoda i osnovnih namirnica su porasle. „Ponovo je u tom smislu pažnja usmerena na Srbiju", kaže. Jedno od rešenja bi mogao da bude dogovor dve države da iz Srbije, u slučaju krize, stižu garantovane zalihe i namirnice za šest meseci. „Ali ne kao poklon, ili neku vrstu milostinje, već da se ne brani izvoz tih proizvoda u Crnu Goru", kaže Pavićević.
„Mislim da oni jedva čekaju da se što pre uđe u taj eksperiment". Prethodno je više puta hvalio ovu inicijativu. Pavićević smatra da bi pitanje pristupanja Crne Gore Otvorenom Balkanu moglo da bude rešeno već posle posete Beogradu. Međutim, Lutovac o ovoj inicijativi „nema previsoko mišljenje". Lider opozicione Demokratske stranke smatra da ta inicijativa „nije motivisana interesima građana", već „unutrašnjim i regionalnim motivima političkih lidera". „Ne vidim smisao svega toga, ako već imate Ceftu, Berlinski proces i evropske integracije, kao ni ko ima koristi od toga što je uključen u Otvoreni Balkan", kaže Lutovac. CEFTA je trgovinski sporazum koji definiše jedinstvenu zonu slobodne trgovine u jugoistočnoj Evropi, čije su potpisnice, između ostalog, i sve zemlje Zapadnog Balkana.
Fudbal, Evropa: Euro U21 2023 rezultati uživo, rasporedi, tabele
„Prvi put posle obnove nezavisnosti, pre 16 godina, Vlada Crne Gore je za prvu zvaničnu, državnu, bilateralnu posetu izabrala Srbiju", kaže Vlado Pavićević, savetnik Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede i potpredsednika crnogorske vlade. „To je u simboličkom i suštinskom smislu ogromna poruka", rekao je Pavićević za BBC na srpskom. Abazović se po dolasku u Beograd prvo sastao sa premijerkom Anom Branbić, a očekuje se i sastanak i sa predsednikom Aleksandrom Vučićem. Na konferenciji za medije sa Brnabić, Abazović je izjavio da se njegovom posetom Beogradu „okreće novi list" u odnosima dve zemlje, kao i da je neprirodno da bude bilo kakvog šuma u komunikaciji, prenosi agencija Fonet. Taj novi ciklus, dodaje, znači i pristupanje „otvorenim pitanjima pristupimo na krajnje odgovaran način i u korist građana obe države".
Protivnici su danima negodovali, tražeći da ustoličenje ne bude u Cetinjskom manastiru, već u nekom drugom crnogorskom gradu. Ustoličenje su doživeli kao nastavak promovisanja interesa Srbije i širenja uticaja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Došlo je i do incidenata i sukoba policije i demonstranata koji su blokirali prilaze Cetinju, a Joanakije je na kraju u manastir stigao helikopterom. To sve znači da pitanje Temeljnog ugovora nimalo nije jednostavno. Njegovom potpisivanju protive se i pojedini Abazovićevi saradnici, kao i članovi paralementarne većine, što bi moglo da ugrozi njegovu manjinsku vladu.
nasledila Saveznu Republiku Jugoslaviju. Marović je 2015. godine uhapšen u Crnoj Gori zbog sumnji da je umešan u korupciju i šverc. Sledeće godine je, po priznanju krivice, pušten iz pritvora, i odlazi za Beograd, gde je i danas. U međuvremenu je i osuđen, a Crna Gora je više puta od Beograda tražila izručenje. „Uveren sam da bi najbolja potvrda tih naših resetovanih odnosa (Srbije i Crne Gore) bilo to da se, hipotetički govorim, Svetozar Marović pojavi na nekom od graničnih prelaza u Crnoj Gori i da ga mi ovde privedemo pravdi", rekao je Abazović nedavno za list Nova.
„Dok budem premijer vodiću se državnim interesima, partijski ineteresi me ne interesuju, uključujući i partiju koju vodim", izjavio je Abazović u Beogradu. Lutovac smatra da je „mešanje država u to pitanje možda bilo i preveliko", i „prevazilazi versko pitanje". „SPC je duboko ukorenjena u Crnoj Gori, gde ima dugu tradiciju i istoriju i treba voditi računa da ne bude diskriminisana u odnosu na druge verske zajednice. „Ali mislim da je za stabilnost Crne Gore važno da se to pitanje reši na zadovoljstvo svih ključnih aktera", kaže. Crnogorska pravoslavna crkva, koju kanonski ne priznaje nijedna patrijaršija, obnovljena je 31. oktobra 1993. Autor fotografije, REUTERS/Stevo VasiljevicPotpis ispod fotografije, Ustoličenje mitropolita Joanikija na CetinjuJedna od tema razgovoru u Beogradu je i Svetozar Marović, nekadašnji predsednik Srbije i Crne Gore, države koja je 2003.
U21: Crna Gora odolela Italiji, bod za Hrvatsku i Sloveniju
Фудбалски савез Србије
Nogometni/Fudbalski savez Bosne i HercegovineRumunija-BIH 4:1 26. septembar 2022. BIH-Crna Gora 1:0 23. septembar 2022. BiH-Finska 3:2 14. juni 2022. Crna Gora-BiH 1:1 11. juni 2022. BiH-Rumunija 1:0 7. juni 2022. Finska-BiH 1:1 4. juni 2022. BiH-Luksemburg 1:0 29. mart 2022. BiH-Gruzija 0:1 25. mart 2022. Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine Adresa: Bulevar Meše Selimovića 95, 71000 Sarajevo Tel: +(387) 033 276-676 Fax: +(387) 033 444-332 Email: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova.
Brnabić je dodala da svi žele da se resetuju odnosi između dve države i da se uđe u eru najboljih mogućih odnosa. „Nemamo bliže zemlje od Crne Gore, kao što i vi kažete da nema Crnoj Gori nikog bližeg od Srbije, ni politički, ni ekonomski", rekla je Brnabić. Autor fotografije, FonetPotpis ispod fotografije, Abazovića je u Beogradu dočekala Ana Brnabić, premijerka SrbijePoslednjih godina mnoga pitanja opterećuju odnose dveju država, koje su gotovo čitav vek - od 1918. do referenduma o nezavisnosti Crne Gore iz 2006. - delile zajedničke granice.
Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore | Vijesti
„Drugim rečima, Vučić je bolji sa aktuelnom vladom, koju DPS podržava, nego sa prethodnom, koju DPS nije podržavao", kaže Lutovac. On smatra da u odnosima Srbije i Crne Gore danas „nema ozbiljnih i suštinskih problema, osim što se identitetsko pitanje - koje je u Crnoj Gori često ključno - koristi u političke svrhe. "A odnose između dve republike obeležio je u međuvremenu niz uspona i padova. Pavićević smatra da su i pre formiranja Abazovićeve vlade oni bili „pomalo unapređeni u odnosu na period vlasti DPS-a", ali da je i to „nedovoljno". „Za ova dva meseca, kada vidimo te susrete koje su Abazović i Vučić imali, vidimo da to ima relativno brzu šansu da napreduje.
PRIJATELJSKA FUDBALSKA UTAKMICA
Trenutno stanje na Graničnim Prelazima | Uživo 24/7